Uprkos pandemiji kokain u tonama stiže u Njemačku: Organizovana i kućna dostava

Vrijeme pandemije, nema partija, manje je droga? Uprkos lockdownu kokain u tonama stiže u Njemačku. Iz Južne Amerike kontejnerima doplovljava u njemačke luke – ako se ništa ne dogodi na putu.

Aleksandar je u četrdesetima, radi u medijskoj branši, živi u četvrti Mitte u Berlinu. I konzumira kokain. Ranije: otprilike dva puta sedmično. Od početka pandemije koronavirusa češće "Četiri puta sedmično sigurno", kaže on u telefonskom razgovoru za Deutsche Welle.

Jer skoro svako večer mu u posjetu dolazi više prijatelja što je zapravo, s obzirom na mjere borbe protiv korone, zabranjeno. "Ljudima je životinjski dosadno", kaže on. "A šta ljudi uzimaju kad im je dosadno? Sredstva za zabavu."

Prije pandemije Aleksandar je svoje prijatelje sretao u baru. Tamo su krišom uzimali kokain, u najmanju ruku s vremena na vrijeme. „Ako je u grupi osam ljudi onda ne idu svi istodobno na toalet“, kaže on. „No ako si kod kuće onda staviš kokain na stol, napraviš osam linija i svi uzimaju u isto vrijeme. Tada sve ide brže i svi uzimaju više“.

Još uvijek nema službenih podataka o tome kako se promijenila konzumacija droga u vrijeme pandemije. Ograničeni kontakti, zatvorene granice i opustjeli aerodromi bi mogli stvoriti glavobolju kriminalnim bandama u podjednakoj mjeri kao i poduzetnicima koji poštuju zakon. Brojni eksperti su stoga najprije računali sa tim da će trgovina stati i time i se i smanjiti konzumacija ilegalnih droga.

Premalo droge na tržištu? Ne, to nije problem, kaže Aleksandar iz Berlina. Dovoljan je jedan poziv i „kokain-taxi“ je za 20-30 minuta na njegovim vratima. „Duže od tri četvrti sata ne čekaš.“ Kao u Lieferandu ili pizza servisu. I cijene su ostale stabilne, kaže on.

To može potvrditi i Rene Matschke. Njegov posao je pobrinuti se za to da „kokain-taksiji“, koje Aleksandar poziva u Berlinu, imaju problem pri opskrbi. Matschke je šef Carinskog ureda u Hamburgu. Teritorij koji on pokriva je luka. „Glavna ulazna vrata za kokain su luke“, kaže Matschke za DW.

U hamburšku luku dnevno dolazi više od 23 000 kontejnera. Matschkovi uposlenici drže na oku one koji su posebno sumnjivi: kontejnere koji dolaze iz Južne Amerike, koji iza sebe imaju jednu određenu rutu i koji su u vlasništvu sumnjivih tvrtki. Hamburški carinici pregledavaju kontejnere u svom rentgenskom sustavu veličine teretane.

Oni pronalaze sve više kokaina, ponekad upakovanog u sportske tobre, ponekad skrivenog između vreća riže ili hrane za životinje.

"Količine koje sada pronalazimo nikada nisu postojale", kaže Matschke. "Posljednje dvije godine smo dosezali do deset tona. U godinama prije toga smo zapljenivali tri ili pet tona godišnje u cijeloj Njemačkoj", kaže on.

Prošle sedmice je Matschke predstavio do sada svoju najveću zaplijenu: 16 000 kilograma kokaina, skrivenog u limenkama u kojima je trebala biti masa za krečenje. Nikada prije u Europi nije zaplijenjeno toliko kokaina.

Europa je trenutno najatraktivinije tržište za kriminalne bande, kaže za DW Jeremy McDermott. Direktor Organizacije InSight Crime govori o pravom „cjevovodu kokaina za Europu“.

„Cijene u Europi su jednostavno puno veće i rizici su puno manji nego u Južnoj i Sjevernoj Americi“, kaće McDermott, koji je sa svojim timom analizirao organizirani kriminal u Medellinu u Kolumbiji. „SAD daju svake godine milijardu američkih dolara za rat protiv droga. One imaju čitavu vojsku u misiji borbe protiv droge.“

Orijentisati se prema Europi zbog toga je za bande jednostavno bila razumna poslovna odluka, kaže on. McDermott vjeruje da će europsko tržište kokaina i dalje rasti posebice u istočnoj Europi.

Što više kokaina dolazi u Europu to je više novca u igri, kaže Laniel. I to je, kako dalje kaže, veća spremnost bandi na nasilje. On navodi pronalazak komore za mučenje u preuređenom kontejneru u Nizozemskoj kao primjer za to koliko brutalno organizirani kriminal u Europi u međuvremenu djeluje. I u Hamburgu je, kako kaže, već bilo pucnjave u okruženju uvoznika droge, kaže Rene Matschke iz hamburške carine. „I da, prilikom pretresa sve više pronalazimo oružje“, kaže on. Već sada policijski i carinski službenici dobijaju prijetnje.

Kako bi država trebala na sve reagirati? Ratom protiv droga, kakav vode SAD? Ne, kaže Jeremy McDermott iz InSight Crmine u Medellinu. „Potreban je sveobuhvatni pristup, ne samo represija, zabrane i hapšenja.“

S tim ciljem, kaže, Njemačka mora surađivati sa svojim europskim partnerima, sa SAD-om i sa prijateljskim državama u Latinskoj Americi. „Mora se jačati civilno društvo, proizvođačima kokaina ponuditi legalne alternative. Ako se pokuša ugušiti trgovinu drogom tako što će se samo pregledati kontejneri u Hamburgu onda se neće postići veliki učinak“, kaže on.

Konzumen kokaina Aleksandar iz Berlina sebe vidi kao posljednju kariku u dugom lancu. Ako bi on prestao sa uzimanjem kokaina to ne bi puno promijenilo, kaže on. „Kada je kokain tu onda je to kao sa ubijenom svinjom. Ako je ona na šanku i ja je ne jedem onda je unatoč tome mrtva.“

A njegovo vlastitoj zdravlje? Redovno uzimanje kokaina može nanijeti štetu krvnim žilama i unutarnjim organima, učiniti psihički ovisnim i izazvati psihičke bolesti, upozoravaju ljekari. Aleksandar kaže pak da je jedno sebi svakako obećao: kada jednog dana završi korona lockdown on će ponovo smanjiti svoju konzumaciju kokaina.